Poslovne vijesti - Hrvatska

Padaju nam kamate

Najveći dio od 850 milijuna eura koje je Hrvatska narodna banka oslobodila smanjivanjem deviznih rezervi ipak neće otići gospodarstvu, nego je veliki dio tog iznosa kreditnim aranžmanima između domaćih banaka i države osiguran za refinanciranje državne obveznice u vrijednosti od 750 milijuna eura, koja na naplatu dolazi u ponedjeljak, 14. ožujka.

Tko će prije

Otpuštanjem tih 850 milijuna eura HNB je spriječio i rast tečaja eura na 7,7 kuna (sa sadašnjih 7,4 kune za jedan euro), što bi se dogodilo da je država na domaćem tržištu morala pronaći 750 milijuna eura jer joj to zbog nepovoljnih uvjeta zaduživanja nije uspjelo na inozemnom tržištu.

Međutim, postignut je dogovor između HNB-a i banaka da preostali dio novca, kao i sedam milijardi kuna viška likvidnosti koje banke imaju u svojem sustavu, plasiraju stanovništvu i poduzećima pod povoljnijim uvjetima. Uz to je na sjednici Savjeta HNB-a u srijedu donesena odluka o smanjivanju kamata na prekonoćne depozite s 0,5 na 0,25 posto, što banke dodatno destimulira da sedam milijardi kuna viška likvidnosti “drže u čarapi HNB-a”.

Nije stoga nimalo slučajno da je najava HNB-a da će nova mjera rezultirati smanjivanjem kamata dobila potvrdu nedugo nakon sastanka premijerke Jadranke Kosor i guvernera Željka Rohatinskog u petak, kad su dvije najveće hrvatske banke najavile smanjenje kamata. Privredna banka će od 1. svibnja ove godine smanjiti kamatne stope na postojeće i nove stambene kredite za 0,25 postotnih bodova uz valutnu klauzulu u eurima i švicarskim francima.

Jednako tako će PBZ ponuditi i posebne stambene kredite za mlade (do 40 godina) uz kamate od pet do 5,65 posto, stambene kredite kojima se financira kupnja ili gradnja energetski efikasnih objekata ili ugradnja energetske opreme uz kamatnu stopu od 4,50 do 5,94 posto. PBZ je najavio i smanjenje kamata na kredite za automobile, te potrošačke i studentske kredite.

Zagrebačka je banka, pak, “spremna za realizaciju Zakona o subvencioniranju i državnom jamstvu stambenih kredita”, te ja najavila “novu akcijsku prodaju stanova uz kamatne stope već od 4,50 posto, koja počinje 18. ožujka”. Ovi potezi govore i da mjere Rohatinskog već počinju davati rezultate, ali i da Vlada Jadranke Kosor još uvijek zaista drži sve poluge vlasti u državi, ne dopuštajući da netko drugi, barem do izbora, vlada umjesto nje.

Maruška Vizek, analitičarka Ekonomskog instituta, i Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke Societe Generale, kazali su nam da nova mjera otpuštanja 850 milijuna eura deviznih rezervi posve sigurno nije odmogla najavljenom smanjivanju kamata, ali tvrde da je glavni uzrok tome velika konkurencija među bankama, ali i mala potražnja stanovništva.

− Kad se oduzmu efekti jačanja švicarskog franka, prošle je godine zabilježen pad kredita stanovništvu i banke sada pronalaze način da svoje proizvode učine atraktivnijima, a jedan je od načina i smanjivanje kamata − rekao nam je Šantić.

Maruška Vizek smatra, pak, da su prošle dvije godine banke bile u strahu od rasta rizičnih kredita, te da je mjera HNB-a posve sigurno pridonijela smanjivanju tog straha i početku “hrabrije” kreditne politike banaka.